From the Intent to the Story

Prema stigmergijskom modelu, svaki pojedini činitelj može se orijentirati na činjenje dobra za cijeli sustav ako ga se izloži ispravnim podražajima. Društvena funkcija priče oduvijek je pomagala javnosti da prepozna određene izbore te da unaprijed procijeni njihove posljedice i njihov utjecaj. Konkretno, ako postoji priča o promjeni, to znači da postoji i dilema – izbor između starog i novog. Nadalje, ako postoji sretni završetak, to znači da postoji priča o uspjehu koju treba ispričati.

Počevši od tih pretpostavki te od koncepata dileme i namjere opisanih u prijašnjoj fazi, drugi korak Crowddreaming metode se sastoji od poučavanja kako napisati uspješnu priču o promjeni na način da:

  1. potiče pojedince na traženje svog osobnog odgovora na dilemu;

  2. uključi dovoljno ljudi kako bi efekt promjene bio značajan.

Nema potrebe za izmišljanjem ičeg novog kako bi se to postiglo - dovoljno je samo proučiti kako Hollywood već desetljećima gradi svoje blockbuster filmove.

Gotovo svi holivudski blockbusteri su priče o individualnim promjenama u prisustvu velikih dilema.

Njihova standardna struktura ima četiri faze:

  1. Napuštanje

  2. Istraživanje

  3. Borba

  4. Odricanje

Faza napuštanja opisuje početno stanje normalnosti glavnog lika te uvodi katalizatora koji protagonista tjera na napuštanje postojećeg stanja. Ovdje počinje proces promjene glavnog lika.

U fazi istraživanja glavni lik daje sve od sebe kako bi pronašao rješenje za svoj problem ili ljude koji mu mogu pomoći u rješavanju problema. Na kraju ove faze, on ili ona pronalaze rješenje koje se čini razumnim prema trenutno dostupnom znanju.

U fazi borbe glavni lik pokušava realizirati rješenje, ali je osuđen na propast pošto njegova dosadašnja evaluacija potječe od starog sebe koje još uvijek ne razumije prirodu promjene. Ova dramatična faza uvijek završava trenutkom krize, u kojem se propast čini neizbježnom.

Kriza nedvosmisleno demonstrira mane dosadašnjeg pristupa i podiže svijest o potrebi pronalaska nove perspektive. Glavni lik najčešće ima problema s uočavanjem te nove istine koja će se retroaktivno činiti očitom jer će ga natjerati da se odmakne od ključnog elementa svog života i identiteta. Kada kriza prođe uspješno, glavni lik vidi svijet novim očima i razumije potrebu za odricanjem kako bi u potpunosti prigrlio novo rješenje za dilemu koje je sasvim drugačije od onog koje se činilo ispravnim na početku.

Opisana struktura savršeno odgovara pričama koje trebaju funkcionirati kao podražaj za ponašanje pojedinaca. Vrlo je važno pomoći činitelju promjene da iskreno i temeljito evaluira izbore iz svih mogućih gledišta, i racionalnih i emocionalnih. Da bi se omogućila identifikacija činitelja, sva ta gledišta moraju biti dodijeljena likovima i moraju određivati njihove interakcije. Svaki lik može biti kreiran počevši od osam arhetipova: protagonist, antagonist, razum, emocija, pratitelj (sigurnost), skeptik (sumnja), zaštitnik (savjest) i contagonist (iskušenje).

Uključujući razvoj priče od statusa quo do željenog rezultata i sve likove koji predstavljaju različite elemente evaluacije važne za donošenje odluka, scenarij priče se gradi na križanju četiri narativne linije: evolucija konteksta u kojem se priča odvija, gledište glavnog lika, gledište lika koji služi kao katalizator za promjene i gledište njihovog odnosa.

Konačno, autori Dramatica teorije nude dvanaest pitanja za provjeru dovršenosti osmišljene priče:

  1. Kakva je odlučnost glavnog lika?

  2. Kako glavni lik raste?

  3. Kakav je pristup glavnog lika?

  4. Kakav mu/joj je stil rješavanja problema?

  5. Što gura priču prema naprijed?

  6. Koje je ograničenje priče?

  7. Koji je ishod priče?

  8. Koji je konačni sud?

  9. Koja je opća misao vodilja?

  10. Koji je opća briga?

  11. Koji je opći izazov?

  12. Koji je opći problem?

Elementi uvedeni do sada pružaju strukturu koja nije suviše složena i omogućuje stvaranje povijesti promjene koja je dobro strukturirana i uvjerljiva. Naravno, narativni talent ovdje svakako čini razliku, ali moguće je doseći jasne naracije kroz korištenje osnovne sheme opisane u ovom odlomku. Za one koji žele naučiti više, preporučujemo pročitati "Dramatica: a Theory of Story".

Last updated